Lucidna priča kroz Veliko Gradište, Golubac, Đerdapsku klisuru...

VELIKO GRADIŠTE

Grupa Lucido ovih dana uspješno je organizovala posjetu prijateljima iz Velikog Gradišta. Inicijatori, susreta između aktivnih poslenika kulture i turizma iz Lukavca i Velikog Gradišta bili su Marina Grasilović, poznata fotografkinja iz Velikog Gradišta i Branislav Lukić Luka, multimedijalni umjetnik iz Lukavca. Lukavački predstavnici Branislav Lukić Luka, Dževad Bećić i Mihad Sakić su u dane 16. i 17.-og, juna 2019. godine doprinijeli stvaranju uslova za uspješnu saradnju dva lijepa grada. Domaćini su pružili izuzetno gostoprimstvo, uz obećanje da će Gradištani uskoro biti gosti Lukavca. Veliko Gradište smješteno je u podnožju Karpata i Homoljskih planina, u zagrljaju plavog Dunava. To je lijep grad zanimljivih ulica sa mnoštvom cvijetnih bašta, zelenih travnjaka, ukusno uređenih balkona, sa širokim dunavskim kejom i starom čaršijom. To je raj za oči i melem za dušu, a sa Srebrenim jezerom i šumovitim Belim Bagremom čini fabriku zdravlja. Zabilježeno je da su još drevni Argonauti sa legendarnim Odisejem, ploveći niz Dunav u potrazi za zlatnim runom, prošli pored Rama, stigavši na čarobno mjesto gdje se miješa plavetnilo i srebrni odsjaj Dunava sa homoljskim zlatom.

“Lukavačka” delegacija je sa svojim domaćinom, Marinom Grasilović, posjetila grad Ram. Tamo nas je srdačno i stručno ugostio mladi neimar Ilija Jacanović, po zanimanju pravnik ali riječ je o čovjeku koji dobro poznaje turski jezik, historiju i kulturu generalno. Pojasnio nam je da je grad Ram dugo vremena odolijevao nemaru vlasti, ali eto sada, uz podršku Turske razvojne agencije, se kompletno obnavlja te će izgledati kao Ram iz 1483. godine kada ga je sagradio sultan Bajazit Drugi za svoj ćeif. U ovom gradu je službovao, kao carinik, i Vuk Stefanović Karadžić.,, Valja doći u Ram i upoznati se sa romantičnom legendom o Romulu i Remu, pričom o Baronu Lopreštiju i njemačkom forsiranju Dunava. Posjetili smo i Lepenski Vir, prahistorijsko arheološko nalazište smješteno u strogom rezervatu prirode, dijelu Nacionalnog parka Đerdap, u blizini Donjeg Milanovca.
Jedinstveni urbanizam i arhitektura kulture Lepenskog Vira prepoznaje se po karakterističnim osnovama objekata kuća ili svetilišta i po kamenim skulpturama, najstarijoj monumentalnoj kamenoj plastici u Evropi. Skulpture su predstavljale božanstva stanovnika Lepenskog Vira, neku vrstu kamenih idola, koji prikazuju ljudsku figuru u cjelini ili samo karakteristično oblikovanu glavu…

Poslije obilaska Lepenskog Vira zaputili smo se Đerdapskom džadom u Donji Milanovac. Po nenormalno toplom vremenu obišli smo staru gradsku jezgru, uz obavezno fotografisanje uz ili pored kulturno- historijskih znamenitosti ovog čuvenog grada na Dunavu. Pri povratku iz Donjeg Milanovca navratismo, onako, i u Etno kompleks “Kapetan Mišin breg” jedinstveno mjesto za uživanje i odmor u samom srcu Đerdapske klisure. Kompleks je smješten na uzvišenju od 173 metra nadmorske visine, sa kojeg se pruža najljepši pogled na Dunav i Donji Milanovac. Pogled vas povede i ponese da zapjevušite pjesmu “Dunave, Dunave , moje more nad tobom najlepše sviću zore” ili onu jasnu sevdalinku “Sa Igmana pogledat je lijepo gdje se Bosna razlijeva daleko”, U ,,Kapetan Mišinom” etno kompleksu smještena je galerija “Čovek, drvo, voda” pod otvorenim nebom. Kompleks posjeduje i muzej vina sa bogatom zbirkom vrhunskih srpskih i stranih vina. Dvije ugodne male kuće sa ukusno namještenim sobama su lijepa ponuda i za malo duži boravak u živopisnom ambijentu “Kapetan Mišinog brega”. Ponuda jela domaćih specijaliteta je inspiracija za oči i gladan stomak, posebno: pohovana kopriva, proja, jagnjetina ili piletina sa roštilja. Uz ukusnu hranu domaćini služe i domaće vino, rakiju medovaču ili sok od zove, a sve sa željom da gostima boravak učine nezaboravnim.

Golubački grad-tvrđavu nismo obišli iznutra zbog nenajavljene , pravovremene, posjete za obilazak ovog legendarnog grada. Ali “MI K’O MI” , ipak smo se barem uslikali pored zidina golubačke tvrđave. Dunavom plove Kruzeri, koji dovoze stotine stranih turista, Nijemaca prije svih, koji se na vrijeme najave za obilazak svih važnijih turističkih destinacija u Braničevskom okrugu, valjda ćemo i mi posebno mi Bosanci početi da učimo od pomenutih Evropljana. Vođa našeg tima drug Luka je malčice bio ljut što se ne popesmo na zidine golubačke tvrđave, srećom to ga je brzo prošlo. Smještaj su nam obezbijedili čestiti domaćini u romantičnom restoranu “Kod Brke”. Ljetna bašta kao na mjestu iz bajke. Bogata ponuda hrane i pića za sve gurmane i sladokusce. Restoran je smješten na samoj obali Srebrnog jezera. Ovo jezero jedno je od najpoznatijih izletišta u Srbiji. Jezero je zapravo rečni rukavac Dunava, koji je 1971. godine pregrađen nasipom u gornjem toku, tako se priobalje ramskog rita zaštitilo od podzemnih voda. Srebrno jezero, bogato je ribom i predstavlja pravi raj za pecaroše.

Veliko gostoprimstvo pružila nam je Turistička organizacija Velikog Gradišta na čelu sa direktorkom Dajanom, koja je mlada, obrazovana, elokventna osoba i uvjeren sam da će uspjeti u svojim ličnim i poslovnim planovima. Direktorka Dajana organizovala je sastanak u Sali za sastanke Opštine Veliko Gradište. Sastanku su prisustvovali: Zoran Nikolić, savjetnik načelnika Opštine za turizam; Milena Dimitrijević, direktorka Narodne biblioteke “Vuk Karadžić”; Branislavka Veličković, direktorka Kulturnog centra Veliko Gradište; Marina Grasilović, članica i šefica Grupe Lucido za Srbiju; Dejana Stojanović, direktorka Turističke organizacije Veliko Gradište, te Branislav Lukić Luka, Dževad Bećić i Mihad Sakić.
Sastanak je protekao u prijateljskoj raspravi te su dogovoreni pravci buduće saradnje dva grada. Hodnici zgrade su obogaćeni slikama i skulpturama poznatih umjetnika, posebno se izdvajaju skulpture Milana Besarabića, vajara, slikara, pesnika i kompozitora. Nakon sastanka u zgradi Opštine posjetili smo Narodnu biblioteku “Vuk Karadžić”. Ova kuća kulture je 2018. godine obilježila prvih 171. godina postojanja. Biblioteka je smještena u jednoj od najljepših zgrada stare čaršije Velikog Gradišta. U okviru biblioteke djeluju: odjeljenje za odrasle, dječije odjeljenje, stručno odjeljenje sa elektronskom čitaonicom, zavičajna zbirka, galerija Milana Besarabića. Biblioteka organizuje promocije knjiga, izložbe, naučne skupove. Važan naučni skup održan je 2015.godine, posvećen je u potpunosti Milici Janković književnici koja je rodom i porijeklom iz ovog lijepog dijela Srbije. Ovog ljeta Narodna biblioteka će u srednjovjekovnom ambijentu tvrđave Ram održati 10. jubilarne pesničke susrete Ramske Sutone. Poziv je upućen Javnoj biblioteci Lukavac da pripremi svoje pjesnike za učešće na ovoj važnoj kulturnoj manifestaciji. Centralni gradski park pored zelenila drveća i mirisavih ruža krase spomenici Živani Žanki Stokić velikoj srpskoj glumici koja je rođena u Velikom Gradištu, te spomenik Vlastimiru Pavloviću Carevcu rođenom u selu Carevac 10-ak kilometara udaljenom od Velikog Gradišta. Carevac je komponovao mnoge poznate melodije, od kojih je najpoznatija “Svilen konac”. Uz dunavski kej nalaze se avangardne instalacije autorice mr. Tamare Rakić, vajarke iz Beograda.

Susreti sa domaćinima su nastavljeni u restoranu “Kod Brke”. Razgovor je protekao u priči o manifestacijama Velikog Gradišta. One najvažnije su: Dani cveća i meda Kusiće i Veliko Gradište, Dan Dunava, CAC izložba pasa, Carevčevi dani, Alaske večeri, Ostrovačka čorbijada, Vašar, Pasuljijada, RegataTID, Silafest, Jepurijada, Ramski sutoni i druge.

Nakon ovog susreta slika o Velikom Gradištu je potpunija. To je grad dobrih domaćina, ljudi širokog srca, vedrog duha sposobnih da naprave nezaboravna gostoprimstva. Zahvaljujem se svim akterima lijepog gostoprimstva posebno Marini Grasilović, njenoj sestri Mileni te dragom Lazaru Lakiju, Marininom sinu. Veliko Gradište hvala na domaćinskom dočeku. Pozivamo Vas, dobro nam došli u Lukavac, u Bosnu i Hercegovinu.
Povratak kući bio je zanimljiv, Luka je čovjek koji ima prijatelje u mnogim usputnim gradovima. Malo smo odmarali na periferiji Beograda, poslije u debelom hladu lipa ljetne bašte jedne kafane u centru Rume. Na graničnim prijelazima nije bilo gužve. Stigli smo u Semberiju gdje su nas dočekale Horde komaraca. Grizu sa svih strana. Luka nas dovodi do prijatelja da se snabdijemo sa originalnim i friškim krastavcima i kupusom Made in Bijeljina, povrćem kao iz poezije Jusufa Begića Tigra Semberijskog. Svuda pođi , kući dođi. Došli smo iza pola noći. EH, sada smo svi zajedno zapjevali pjesmu – Kafu mi draga ispeci, Haj JA ću doći iza pola noći da…
Dragi Gradištani, dobro nam došli na kafu Bosansku.

Lukavac, 21. juna 2019. godine.
Mihad Sakić, profesor.